Na daskama sve tješnje

Krajem septembra 1906. godine prikazana je drama "Knez Ivo od Semberije" Branislava Nušića. Uloge su, prema pisanju Narodne misli, "dosta dobro izvedene". Do kraja iste godine izvedene su još dvije predstave. Učesnici u komadu "Tri bekrije" (Đ. Čuturica, A. Špadijer, Z. Abramović, Đ. Novaković, D. Bakić i Lj. Radović), "dobro su odigrali svoje uloge". Početkom decembra izvedena je predstava "Skenderbeg" Jovana Sterije Popovića. Prema tekstu jedne sačuvane pozivnice za predstavu može se zaključiti da je reditelj bio Đoko Čuturica, a izvođači Anđa Špadijer, Zorka Abramović, Ljubo Radović, Simo Glomazić, Vaso Đurić, Veljko Vujica, Veljko Lučić, D. Bakić, Đorđije Novaković, Jakov Mijušković, Đoko Milonjić, Mišur Rnjez i Ljubo Vukmirović. Pvi put je objavljeno i ime suflera, Kosta Novakovića. Početkom 1907. godine Pozorišna sekcija izvela je komediju Jovana Sterije Popovića "Zla žena". Na inicijativu Sima Šobajića, Nikole Lekovića, Milana Malenice i drugih, u Nikšiću je 1906. godine osnovano Zanatlijsko radničko udruženje koje je znatno doprinijelo usponu i razvoju pozorišnog života u Nikšiću. Bekica Šobajić, Nikola Konstantinović, Branko Šobajić i Đoko Čuturica su osnovali dramsku sekciju u okviru Zanatlijsko-radničkog udruženja. Konstantinović se bavio i režijom, a repertoar nove pozorišne sekcije bio je raznovrstan i kretao se od jednostavnijih komada do drama koje su premašivale diletantske mogućnosti, kao što je bio slučaj sa postavljanjem Šekspirovog "Otela". Sekcija je imala i svoje prostorije. Rad dvije pozorišne družine u Nikšiću znatno je obogatio pozorišni repertoar, jer su predstave igrane češće i redovnije, veća pažnja se poklanjala izboru i izvođenju dramskih djela, a u tom periodu broj gledalaca je osjetno porastao.

Iako je "Zahumlje" osnovano kao pjevačko društvo, dramska sekcija je zauzimala vidno mjesto u radu Društva, ispunjavajući veći dio, a ponekad i cjelokupan program "zabava". Povodom rođendana knjaza Nikole, 24. septembra 1909, Zanatlijsko-radničko udruženje je održalo "zabavu s igrankom" u kafani Obrena Popare. Tom prilikom izveden je komad istorijskog sadržaja "Đakon Avakum" M. Stevovića.

Izvođači predstave bili su: Nikola Konstantinović, Vaso Đurić, Vaso Kotarac, Milan Kontić, Nikola Šobajić, Savo Njunjić, Đorđije Novaković, Anđa Špadijer, Milo Popović, Grujo Čolović, Pavle Glišović, Miloš Marinović, Mihailo Vukajlović i Blažo Jokanović.

Avgusta naredne godine (1910) u Nikšiću je gostovalo Knjaževsko crnogorsko narodno pozorište čiji su članovi izveli četiri predstave. Izvještavajući o tome Glas Crnogorca je naglasio da je Nikšić za ovo gostovanje obezbijedio 2.250 perpera, kao i da je "u svemu s najvećom pripravnošću i ljubavlju potpomogao ovu našu jedinu prosvjetnu ustanovu u njenom značajnom radu". Na Gospođindan 15. avgusta 1912. godine, Zanatlijsko-radničko udruženje je "u slavu dvogodišnjice proglašenja Kraljevine Crne Gore priredilo zabavu sa predstavom u prostorijama svog pozorišnog lokala". Prikazana je drama "Slobodarka" Manojla Đorđevića, a glavne uloge su tumačili: Radovan Cicović, Dušan Zlopaša, Vaso Vulić, Nikola Stanišić, Živko V. Nikčević, Milo Popović, Blažo Burić, Blažo Slavić, Rista Vulić, Nikola Konstantinović, Nešo Darić, Stana Krunić, Obrad Milićević, Drago B. Vukotić, Vinka Radunović, Novak Erbez, Danilo Raonić i Branko Krunić. Predstavu je režirao Nikola Konstantinović.

Obilježavajući stogodišnjicu rođenja Petra II Petrovića Njegoša, nikšićki diletanti (članovi Zanatlijsko-radničkog udruženja i "Zahumlja") su 1913. godine prikazali odlomak iz "Gorskog vijenca", a zatim i predstavu "Balkanska carica". Povodom obilježavanja tridesetogodišnjice prve pozorišne predstave u Nikšiću su gostovali članovi kraljevskog Crnogorskog narodnog pozorišta i članovi društva "Njegoš" sa Cetinja. Svojim pozorišnim ostvarenjima članovi pomenutih društava oduševili su nikšićku publiku koja je budno pratila unaprijed najavljeni repertoar.